Otvorena izložba o životnom putu vojvode Bojovića

zlatarinfo.rs (D. Gagričić) 01. септембар 2014. године Варошани Традиција Коментари

Zlatarinfo logo Prikupljanje građe počelo pre 30 godina - kustos Radivoje Bojović na otvaranju izložbe

Postavka Narodnog muzeja iz Čačka „Vojvoda Petar Bojović – život i pobede“. Slavom ovenčan, pa zaboravljen: istorijska istraživanja posvećena jednom od najvećih vojskovođa Srbije započela su 1984. godine

Izložba Narodnog muzeja iz Čačka „Vojvoda Petar Bojović – život i pobede“ otvorena je u novovaroškom Domu kulture. Posle šest godina krstarenja Srbijom, izložba je u organizaciji Zavičajnog muzeja i uz pomoć donatora, konačno stigla u zavičaj vojskovođe zahvaljujući pritisku javnosti i brojnim zahtevima Udruženja potomaka ratnika 1912-1920. godine.

Otvarajući izložbu, njen autor Radivije Bojović, muzejski savetnik, istako je da muzejska postavka nije nastala ni lako ni brzo i da je duga i uspešna oficirska karijera komandanta armije i načelnika štaba Vrhovne komande srpske vojske u Prvom svetskom ratu postepeno padala u zaborav, tako da se u drugoj polovini HH veka retko ko sećao najmlađeg vojvode srpske vojske sve dok prve predmete iz zaostavštine vojvode Bojovića nije dobio Narodni muzej u Čačku 1984. godine.

Dragocenosti  iz zaostavstine - vojvodski šinjel i mundirDragocenosti iz zaoštavstine - vojvodski šinjel i mundir

- Istorijska istraživanja posvećena jednom od najvećih vojskovođa Srbije započela su pre trideset godina, pošto porodica Bojović pripada i tradiciji Moravičkog okruga.Petar Bojović je rođen u Miševićima 1858. godine, osnovnu školu pohađao u Ivanjici, njegova porodica se u trenutcima neizvesnosti tokom Prvog svetskog rata sklanjala u Čačak, u kuću, koja je kasnije bila rezidencija njeovog brata, vladike Jefrema, a varoš pored Zapadne Morave bilo je mesto u kome je rado boravio u gostima kod njega i vojvode Stepe Stepanovića - rekao je kustos Bojović.

Podsećajući da je već na početku vojne službe Petar Bojović bio izuzetna pojava u srpskom oficirskom koru - od četvorice vojvoda samo je on završio Vojnu akademiju kao prvi u rangu među oficirima svoje klase, autor izložbe je rekao da je izuzetne rezultate u školovanju potkrepio ranom pojavom u stručnoj literaturi. Iza sebe je ostavio oko 2500 strana objavljenog teksta i srpsku vojnu literaturu posebno zadužio prevodima dela stranih vojnih pisaca. Za vreme službovanja u Zaječaru potpukovnik Petar Bojović bio je poverenik Srpske književne zadruge.

Svedočanstva  o slavnom pretku  - šest godina  postavka krstari SrbijomSvedočanstva o slavnom pretku - šest godina postavka krstari Srbijom

- Na vrletni put časti i slave Petar Bojović je krenuo ispod zlatarskog neba i neprilaznu slavu stekao u ratovima Srbije za oslobođenje i ujedinjenje od 1876. do 1918. godine. Najvišim vojničkim odličjem, Zlatnom medaljom za hrabrost odlikovan je i kao poručnik i kao general – istakao je autor izložbe i posebno akcentovao zasluge Bojovića u Prvom balkanskom ratu 1912-1913. godine, kada je bio je načelnik štaba Prve armije, koja je izvojevala sjajne pobede nad turskom Vardarskom armijom u bitkama na Kumanovu i Bitolju i boju kod Alinaca, zbog čega je unapređen u čin generala. Podsetio je i na na doprinos u bitkama na Bregalnici, pa na Ceru, Mačkovom kamenu, zatim u odbrani Kačaničke klisure ...

Govoreći o ratničkom putu, kustos Bojović je rekao i da je general Petar Bojović krajem decembra 1915. godine postavljen za načelnika štaba Vrhovne komande i naglasio:

- Organizovao je prebacivanje srpske vojske iz Medove, Drača i Valone u Bizertu i na ostrvo Krf, izvršio reorganizaciju i rukovodio intenzivnom obukom šest pešadijskih divizija, organizovanih u tri armije. Sredinom 1916. one su posele položaje na solunskom frontu. Tih dana Arčibald Rajs je u susretu sa njim video «nostalgiju za otadžbinom i žalost za svima onima koji su izginuli za njenu slobodu.“ Posle neuspele nemačko-bugarske prolećne ofanzive 1916. godine, general Petar Bojović rukovodio je jesenjom kontraofanzivom, u kojoj je srpska vojska potukla Bugare kod Gorničeva, zauzela Kajmakčalan i Bitolj.

Podsetivši na brojna domaća i strana odlikovanja i da je vojvoda Bojović posle penzionisanja pisao memoare, iz kojih je objavljeno poglavlje posvećeno odbrani Kosova polja 1915. godine, autor izložbe je, na kraju rekao:

- Umro je potpuno zaboravljen 1945. godine, usred neviđene ravnodušnosti za jedno herojsko doba.

Vojvoda medju zemljacima (foto: R. Prelić, D. Gagričić)Vojvoda medju zemljacima (foto: R. Prelić, D. Gagričić)

Na izuzetno vrednu izložbu pale su i male senke: organizator nije štampao katalog (koji se može pogledati na sajtu Narodnog muzeja iz Čačka), a i veoma mala poseta na otvaranju. Tri gradske škole su najavile organizovane posete profesora i đaka.

UNIFORME VOJVODE

- Vojvoda Petar Bojović je za više od četiri decenije besprekorne oficirske službe prešao put od vodnika do načelnika štaba Vrhovne komande, službovao u artiljeriji, konjici i pešadiji. Uniforme iz njegove zaostavštine spadaju u jedinstvene i najdragocenije primerke službenog odela srpske vojske, jer sem njegovog velikog vojvodskog mundira, koji je izložen u Narodnom muzeju u Čačku, crnog vojvodskog dvorednog mundira sa šapkom, vojvodske crne bluze i vojvodskog šinjela nepostoje drugi sačuvani primerci. Zajedno sa njima pronađen je obiman slikovni i dokumentarni materijal, koji čini sadržaj ove izložbe – rekao je njen autor. 

PROBOJ SOLUNSKOG FRONTA

- Jula 1918. postavljen je za komandanta Prve armije. U proboju Solunskog fronta posle nezadrživog juriša na jako utvrđeni front od Sokola do Crne Reke i teških borbi od 15. do 18. septembra 1918. godine, ona je oslobodila Veles i Ovče polje. Kod Kumanova primorala je dve bugarske divizije da polože oružje. U čin vojvode unapređen je 26. septembra 1918. godine – podsetio je Radivoje Bojović na slavne dane svog prezimenjaka i srpskog oružja.

- Vojvoda Bojović preduzeo je energično gonjenje dolinom Južne Morave i oslobodio Vranje i Leskovac. Prva srpska armija, udaljena 150 kilometara od glavnih savezničkih snaga, nanela joj je konačan poraz 11. nemačkoj armiji na prilazima Nišu i 12. oktobra ušle u grad. Pod njegovom komandom oslobodila je severnu Srbiju i 1. novembra 1918. umarširala u Beograd. Prva armija je prešla pod borbom 500 kilometara za samo 45 dana. U čin vojvode unapređen je 26. septembra 1918. godine.

Желите да дате своје мишљење о овој вести? Напишите га у коментарима испод.

varošani tradicija


Коментари

Коментари који садрже псовке, увредљиве, вулгарне, претеће, расистичке или шовинистичке поруке биће обрисани. Мишљења изнета у коментарима су мишљења аутора коментара и НЕ ОДРАЖАВАЈУ ставове редакције портала. Слањем коментара прихватате горе наведене услове и услове наведене у Правилима и условима коришћења портала.