Kamena kazivanja ratnika - Feljton „Zlatarskih novosti“

zlatarinfo.rs 14. септембар 2014. године Друштво Традиција Коментари

Zlatarinfo logo Kamena knjiga predaka - krajputaši u njedrima Murtenice

„Zlatarskih novosti“ objavljuju treći feljton povodom veka odbrane Srbije u Velikom ratu - „Kamena kazivanja ratnika“ - o spomeničkom nasleđu iz dva balkanska i Prvog svetskog rata na području novovaroške opštine.

- Namera je da skrenem pažnju na zaboravljenu prošlost – na belege ukraj puteva, na raskrsnicama i grobljima, na spomen-ploče u crkvama u Beloj Raci, Negbini, Bukoviku i Štitkovu i na školi u Jasenovu, kao i spomen-časme - ističe autor feljtona Dragoljub Gagričić i dodaje:

- Na njima su imena junaka koji su ratovali svuda gde je trebalo braniti zastavu otadžbine: protiv Turaka, Bugara, Švabe, Arnauta...Ginuli su daleko od rodnog kraja – na Mačkovom kamenu, Drini, Crnoj Reci, Kajmakčalanu, umirali u gudurama Albanije, pa na Krfu i ostrvu Vido, nestajali u morskim dubinama...Ostavljali su kosti u zarobljeničkim logorima Austrije, Mađarske, Češke, Rumunije i Bugarske, u grobnicama bolnica u Grčkoj, Tunisu, Francuskoj... 

Spomenike nagrizaju godine, nevreme, ljudski nemar, svi pomalo... Spomenike nagrizaju godine, nevreme, ljudski nemar, svi pomalo...

Podsećajući da su krajputaši jedna od znamenitosti Srbije, a i novovaroškog kraja, Gagričić kaže da je poznati srpski istraživač krajputaša Radojko Nikolić ovo etnografsko blago nazvao kamenom knjigom predaka jer se na osnovu sačuvanih zapisa verno može stvarati slika o životu ratnika, ali i o rodbini, majstorstvu klesara.Oni su deo istorije srpskog sela, nezaobilazni u hronikama.

Kamenoresci su bili letopisci sela Kamenoresci su bili letopisci sela

- Klešući krajputaše, kamenorezci nisu ni slutili da vojničkim figurama, epitafima i jarkim bojama pevaju i slave Srbiju. Međutim, zapisi na krajputašima gotovo su nečitki: nagrizaju ih godine, kiše, vetrovi, mahovina, ljudski nemar, svi pomalo...Ne služni nam na čast u kakvom je stanju spomen-ploča na školi u Jasenovu, rad čuvenog slikara Mihaila Milovanovioća ili deo ploče pored oltara crkve u Štitkovu - piše Gagričić u redovima feljtona, nastojeći da probudi uspavane savesti, da podseti potomke i naslednike imanja koji su belezima slavnih predaka okrenuli leđa.

POČUJ, RODE

Okamenjena vojska ukraj drumova podseća nas kako se ginulo, uz poruku potomstvu: „Za vas dadosmo mlađane živote“. Na krajputašima je i poziv: „Srpski rode, priđi i reci - Bog da im dušu prosti...“

Желите да дате своје мишљење о овој вести? Напишите га у коментарима испод.

tradicija


Коментари

Коментари који садрже псовке, увредљиве, вулгарне, претеће, расистичке или шовинистичке поруке биће обрисани. Мишљења изнета у коментарима су мишљења аутора коментара и НЕ ОДРАЖАВАЈУ ставове редакције портала. Слањем коментара прихватате горе наведене услове и услове наведене у Правилима и условима коришћења портала.