Suše se trešnje, cvetaju kruške

zlatarinfo.rs (D. Gagričić) 05. септембар 2014. године Пољопривреда Коментари

Zlatarinfo logo Cvetanje - jeribasme u Hisardžiku kao u aprilu

Neobične pojave u brdima Starog Vlaha i Polimlja. Seljaci strepe, a stručnjaci kažu da je oboljenjima kumovao izuzetno kišovit period.

Neobične pojave na seoskim imanjima u brdima Starog Vlaha da divlje trešnje rano ostaju bez lista ili cvetanje krušaka jeribasmi u Polimlju „kad im vreme nije“ - zabrinule su vlasnike poseda, a seoski prognozeri na osnovu tih „nišana“ najavljuju oštru zimu, sušenje stabala i velike štete.

Seljaci pod Javorom, na visini od 1.100 do 1.250 metara kažu da je list divljih trešaka, „grkalja“, kako ih ovde zovu, „pocrveneo“ i opadao još od Petrovdana, a mnogima su grane ostale gole i pre Preobraženja.

U Poljoprivrednoj savetodavnoj i stručnoj službi „Užice“ u Užicu pažnja je usmerena na oboljenja i zaštitu komercijalnih voćarskih kultura. Ovde imaju objašnjenja i za napasti na „grkaljama“.

- Klimatske prilike, pre svega izuzetno kišovit period, stvarale su uslove za infekcije.Letos je bio prisutan visok procenat šupljikavosti lista – oboljenja koštičavog voća, koje zbog gnjivica izaziva opadanje lista. Uz to, i monilija, koja nastupa u vreme cvetanja, dovodila je do sušenja grana. Divlja trešnja se ničim ne štiti, a ponegde može doći i do ponovnog listanja što će iscrpeti i osušiti stablo – naglašava Milenko Gavrilović, stručni saradnik za zaštitu bilja u PSSS.

Bolest - trešnje gole zbog šupljikavosti listaBolest - trešnje gole zbog šupljikavosti lista

U prijepoljskom selu Hisardžiku, na obodu Mileševske klisure, na imanju Malića Kapidžije nedavno su procvetale kruške stare sorte - jeribasme.Slična pojava zabeležena je pre nešto više od dvadeset godina.

- Najpre im je opao sav list, pa su ponovo listale i cvetale, bele se kao u aparilu. Uz behar, ima i plodova – kaže Kapidžija. 

I ova pojava je, prema rečima Andrije Radulovića, savetodavca za voćarstvo, uslovljena povećanom količinom vlage, a voćku, kad je iznurena, mogu napasti štetočine i potkornjak.

HARALA PLAMENJAČA

PSSS ima 28 agro-metereoloških stanica u Zlatiborskom okrugu i proizvođačima krompira je slala SMS prognoze i savete o zaštiti.

- Veliki proizvođači su uspeli da zaštite useve, dok je na malim parcelama – harala plamenjača.Još uvek je neophodna zaštita krompira od plamenjače ili da se osuši nadzemna deo biljke, kako bi se spasili plodovi.Ako je plamenjača uzela danak – mora se vaditi krompir – ističe Gavrilović. 

Желите да дате своје мишљење о овој вести? Напишите га у коментарима испод.

poljoprivreda


Коментари

Коментари који садрже псовке, увредљиве, вулгарне, претеће, расистичке или шовинистичке поруке биће обрисани. Мишљења изнета у коментарима су мишљења аутора коментара и НЕ ОДРАЖАВАЈУ ставове редакције портала. Слањем коментара прихватате горе наведене услове и услове наведене у Правилима и условима коришћења портала.